Anis: Najbolja vrsta dobija se iz Spanije.Pored semena Pimpinella anisum koriste se mnogo i plodovi anisovog drveta.Anis je neophodan za kolace,a koristi se i za pravljenje likera.Arancini: kandirana i glazirana kora gorkih pomorandzi.Za kolace i slatke omlete.
Beli luk: Glavice cesnjakove biljke koja se uzgaja u Srednjoj i Juznoj Evropi.Prodoran miris belog luka(pluca i koza izlucuju cesnjakovo ulje) razlog je sto se koristi u malim kolicinama.Dodajemo ga ovcetini,masnom mesu,umacima i koristimo kao zacin za kobasice.
Biber:Vazan zacin u zrnu.Beli(oljusteni) biber blazi je nego crni.Biber u zrnu dodajemo marinatima,a mleveni biber se koristi za brojna mesna i riblja jela,umake,supe i jela od povrca.
Bosiljak: Kuhinjska zeljasta biljka sa sredozemnog podrucja,upotrebljavamo je najcesce osusenu i stucanu u prah,retko sveze naseckanu za supu i umake,vrlo cesto sa zalfijom i ruzmarinom.
Vanila: Mahune neke srednjoamericke vrste orhideja koje treba da dozrevaju po prilicno komplikovanom postupku.”Kraljica zacina” ne sme nedostajati kada se peku kolaci,a nezamenljiva je i za sve kompote.
Djumbir: Osuseni koren stabljike koja je bila poznata jos pre 2000.godina,u Indiji i Kini se najpre koristio kao lek i kao zacin.Zbog njegove izdasnosti,moramo ga pazljivo upotrebljavati. Izmedju ostalog koristi se za kompot od krusaka i bundeve spremljene za zimu,za svinjsko pecenje,ragu,marinate,pekmeze i kolace.
Estragon: Domaca biljka;zacin ciji se listovi i vrhovi koriste za fine marinate ,kao zacin za supu,za biljno sirce i kolace.Dodajemo ga svezeg ili osusenog.
Zalfija(Kadulja): Dalmatinska biljka omiljena je kao zacin uz mnoga mesna jela(za dzigericu u italijanskoj kuhinji).
Kajenski biber: To je jako ostar juznoamericki zacin napravljen od osusenih i samlevenih feferona pomesanih sa paprikom.Pazljivo ga upotrebljavajte!Prikladan je za ljute umake,haringe i za mesano povrce koje se stavlja u tursiju.
Kapri: Pupoljci cveta grma kapre koja raste svuda na podrucju Sredozemlja;u prodaju dolazi u slanoj rastopini.To je blagi zacin za supe,umake i salate,narocito za ragu i mesne valjuske.
Karanfilic: Osuseni pupoljci cveta do 12m visokog grma karanfilica.Koriste se najvise za kuvano vino i kompot,ali i za supe,povrce,jela od mesa i divljaci.
Kardamum: Osusene glavice dzbuna kardamuma koji se uzgaja u Indiji i na Sri Lanci.Seme kardamuma:iz glavice se dobija seme kardamuma ploda.Samleven sa ljuskom:glavice zajedno sa semenom samlevene u prah.Koristi se za kolace,slatke umake i slatkise,ali i kao zacin za kobasice.
Kari: Zacinska mesavina iz Indijske kuhinje.Sadrzi 12 do 15 tropskih zacina od bibera,djumbira,korijandera do macisa.Koristi se za jela od pirinca,ribe,za meso,zivinu i razne umake.Drzimo ga u dobro zatvorenoj posudi.
Kim: Vec preko 5000 godina poznato sredstvo za osvezenje stomaka,sastoji se od osusenog rascepljenog ploda biljke.Koristi se za supe i umake,krompir,povrce,jela od mesa,kvark,sir i kolace sa sirom.
Kleka: Zrnastim plodovima uvek zeljastog dzbuna kleke potrebno je sazrevanje 2 godine.Koristi se za umake,jela sa kiselim kupusom i divljac.
Kopar(Morac): Tu zeljastu biljku koristimo kao zacin samo svezu i to najvise uz jela od krastavca i neke salate;poreklom je sa Istoka,kod nas je ima u svakoj basti.
Korijandar: zacin koji se upotrebl;java za kolace i za kobasice,pominje se jos u staroindijskom jeziku sanskritu.nalazi se i u prasku kari.
Krbuljica: Zeljasta bilja koristi se samo sveza.Vrlo je aromaticna.Koristi se za supe i umake i kao prilog endiviji(zelenoj salati).
Limun: Kora od limuna(tanko nasecena ili narendisana) omiljeni je zacin za kolace,slatkise i pica.
Lovor: Osuseno lovorovo lisce (treba da bude zelene boje) i crno plavi plodovi lovora stavljaju se u kisele krastavce,odgovaraju uz haringe,marinate,meso i ribu.Ne treba ga stavljati previse.
Majoran: To je zacin za meso,narocito za jela od mlevenog mesa,za pikantne umake,kao i za zivinu.
Majcina dusica(Timijan): Kuhinjska zeljasta biljka iz Juzne Amerike,neophodna za mnoge vrste kobasica.Koristi se i za spravljenje pecenja od mlevenog mesa,za mahune i paradajz.
Mirodjija: Svezu ili susenu mirodjiju koristimo za salate i umake.Obavezna je za spremanje krastavaca za zimu.
Morski orascic: Orascic je jezgro ploda orahovog drveta.Plod je slican kajsiji.Upotrebljava se za poboljsanje ukusa jakih i slatkih supa i umaka,za jela od mlevenog mesa i valjuske od mesa,za povrce,noklice i kolace.Samlevenog u prah koristimo za liciderske i druge kolace,supe od mesa,iznutrice i kobasice.
Paprika: Jednogodisnja biljka koja se uzgaja u vise oblika.zacin se dobija od osusenih,duguljastih,plameno crvenih plodova kapsikuma longuma.Ljute materije-kapsaicina-ima najvise u tankim pregradnim opnama unutar ploda i u semenkama.Zavisno od toga da li dodamo ili ispustimo sastavne delove,dobijemo ljucu ili manje ljucu papriku.Razlikujemo pet stepeni ljutine paprike:delikatesna paprika(blaga),plemeniti slatka paprika(blaga i mirisna najcesce se upotrebljava),poluslatka paprika(jako ostra),ruzina paprika(vrlo ljuta i ostra paprika napravljena od manje vrednog dela prvog ploda).
Pelen: Omiljena kuhinjska zeljasta biljka koju upotrebljavamo kao dodatak uz zivinu i masno meso.Pelen koristimo osusen i svez.
Persun: Ne kuva se zajedno sa jelom,vec neposredno pre serviranja dodamo jelu.
Piment: Zovu ga i karanfilov biber jer je ukus tog srednjoamerickog zacina izmedju bibera i karanfilica.zacinjena kao biber,ali ne tako ostro.Upotrebljavamo ga za umake,supe i nabujke,riblje supe i marinate,slatkise i kolace.
Pistacija: Plod biljke koja raste u Sredozemlju.Dozreva u 2cm duge plodove i ima ukus slican bademu.Koristi se za kolace i kobasice.
Ruzmarin: Juznoevropska zeljasta biljka,ruzmarinom najcesce zacinjavamo ovcetinu.
Sitni luk(”snitling”): Koristi se samo svez,treba da se uvek nadje u svakom domacinstvu.Spada u lukovice.Koristi se za supe,umake,povrce,kvark i mnoga druga jela.
Slacica: Semenska zrna bele slacice(sinapis alba) domacice upotrebljavaju prilikom spremanja krastavca za zimu,za marinate i prilikom izrade zimskih kobasica.Jestiva slacica sadrzi ponekad i ljuca zrna slacice koja su crna.
Cimet: Cimet u sipkama se nabavlja u komadima od 1 m,a onda se za prodaju lomi na stapice duzine 1 cm.Sto su sipke svetlije i tanje,to je plemenitija vrsta cimeta.Koristi se za slatke supe,umake,kompote i kolace.
Crni luk: Neophodan kuhinjski zacin sa mnogo vitamina C,a ujedno i stari domaci lek protiv nesanice.Ima vrlo malo jela kojima crni luk ne poboljsava ukus.Vrste: letnji crni luk(obicni kuhinjski crni luk),zimski crni luk(retko u prodaji),sitan crni luk(u velicini lesnika,uglavnom za mesano povrce za tursiju),kozjak(posebno blagog ukusa.
Cubar: Zeljasta bilja iz domace baste,slicna nani.Odgovara najvise uz pasulj,mahune i ovcetinu.Nejcesce ga kuvamo sa jelom samo kratko vreme i izvadimo iz lonca pre nego dovrsimo kuvanje.
Safran:Zacin od cvetnih vlakana zapadnoevropske vrste krokusa.Koristi se za kolace,pirinac sa safranom,ovcetinu.Za kilogram suvog safrana potrebno je oko 80.000 cvetnih zigova.Blag,ali srazmerno skup.
Objavljeno: 11. 08. 2007. u 11:32 pm
Svrstano u: Mirisno bilje i začini |
Ključnih reči nema
Pročitano: 2 Views
Komentari
Objavljeno 11.08.2007 u 11:32 pm svrstano u Mirisno bilje i začini. Komentare možete pratiti i putem RSS 2.0 feed. Možete ostaviti komentar, ili trackback sa svog bloga.






Sto vise vrsta to bolji ukus,koristim jako puno zacine.
moram da odstampam ovu stranu…
Ja obozavam da eksperimentisem zacinima…