Torta „Srneća leđa“

2 Replies

Torte
Torta "Srneća leđa"

Sponzorisani post

Menaž čokolada za jelo i kuvanje

Baš kao i slave, tako je i „Menaž“ tradicija i običaj od koga ja ne odustajem. Menaž je idealni sastojak svake trpeze posebno za vreme slava kada se najviše prave kolači. Sa tradicijom još od 1922. godine, a od sada sa osveženim elegantnim dizajnom, savršeno se uklapa sa porodičnom tradicijom i slavljem. 

Menaž je uvek bio deo naše porodice i uvek se može naći u kući. I moj izbor poslastica za slavu je uvek bio i težio ka tortama i kolačima iz sveščica i kuvara naših baka i majki, tradicionalnih – pravih torti! Sećam se da sam čokoladu kao dete redovno „krala“ mami. Verovatno mi je zato i ostalo to da volim da je jedem i ovako.

Tako je i kada je odabir jela za sam dan u pitanju. Nisam od onih koji unose baš neke preterane novine, držim se naših proverenih, tradicionalnih jela i poslastica. Upravo zato je Menaž čokolada uvek bila sastavni deo slavskih trpeza Marković i Pušica.

Jer, koristeći #menaž čokoladu – svaki put uspe!

Torta "Srneća leđa"

Potreban materijal:

Kora

100g rendane Menaž čokolade za jelo i kuvanje
6 jaja
100g mlevenih lešnika
80g mlevenog keksa
100g šećera
80g maslaca otopljenog
70g brašna
3 kašike ulja

Fil

100g Menaž čokolade za jelo i kuvanje
600ml mleka
80g pudinga od vanile
150g šećera u prahu
250g maslaca

Preliv

100g Menaž čokolade za jelo i kuvanje
4 kašike ulja

Torta "Srneća leđa"

Priprema:

Odvojiti belanca od žumanaca, pa ih posebno umutiti u čvrst sneg sa dodatkom šećera. Umešati zatim lagano žumanca, dodati čokoladu, lešnike, keks, brašno i na kraju maslac i ulje.

Masu sipati na pleh od električnog šporeta dimenzija 40x35cm obložen papirom za pečenje, pa u predhodno zagrejanoj rerni na 180C peći oko 20 minuta.

Pečenu koru ostaviti da se ohladi, pa je poprečno preseći na tri dela (drugi za malo manji od prvog, a treći malo manji od drugog).

Od date količine mleka odvojiti malo hladnog kako bi se razmutio puding, a ostatak zakuvati, sipati puding i skuvati kašicu.

U vruć puding odmah dodati izlomljenu čokoladu i mešati dok se ne istopi, pa ostaviti da se ohladi. Maslac posebno umutiti sa šećerom u prahu, pa sjediniti sa ohlađenim filom od pudinga i čokolade.

Fil podeliti na tri dela, ali za treći ostaviti malo više.

Prvu koru premazati filom, poklopiti drugom korom, premazati opet filom, pa preklopiti trećom korom i nafilovati.

Čokoladu i ulje rastopiti na laganoj vatri i preliti preko nafilovane torte.

Ostaviti da se čokolada stegne, pa ukrasiti po želji.

Pre služenja ostaviti da se ohladi i stegne u frižideru, najbolje preko noći.

Torta "Srneća leđa"

A pošto ste se lepo „zasladili“ torticom, koja će verujem biti i vaš izbor za neku od predstojećih slava, pročitajte i neke detalje i običaje vezane za slavu iz mog kraja, moje porodice.

Slave su kod Srba oduvek imale neko duboko značenje i davale neki poseban pečat svemu što se oko nas događalo. Kao neko ko je svoje detinjstvo proveo na na selu, tamo završio osnovnu školu, i neko ko se selu često vraća (kako i ne bih kada mi tamo žive roditelji), značenje slave za mene je nešto što simbolizuje porodicu, sreću i blagostanje.

Slavski običaju u selu i gradu se „razlikuju“, ali to ne treba da čudi, jer preko kalendarskih običaja, selo se izdvaja i kao obredno-religijska zajednica, pa ne čude u tom slučaju ni „magijski“ običaji, koji su se zadržali, ali na žalost, ne više u toj meri kao ranije. Za moje selo Sumrakovac, prvi pisani tragovi datiraju još iz prve polovine 15. veka. Stanovništvo je doseljeno sa Kosova i običaji koji su ostali su upravo sa tih prostora.

Moja devojačka slava i slava mojih roditelja je Đurđevdan. Proslavlja se 6. maja, kao prolećna slava i 16. novembra kao jesenja. Običaj koji se najviše zadržao je kult bilja, a počinje na Biljani petak kada žene beru bilje, prave venčiće i kite kuće i kapije. Na kuću i štalu se stavljaju krstići od leske radi berićeta. Deca su se za zdravlje obavezno kupaju u vodi gde su stavljeni kopriva, zdravac i đurđevče, ili se u današnje vreme, samo umiju istom. Još jedan od običaja koji se zadržao je klanje jagnjeta, koja se inače do Đurđevdana nije jela.

Posle udaje i zasnivanja svoje porodice, počeli smo da slavimo Sv. Iliju kao zavetnu slavu starijem sinu, jer je rođen mnogo pre vremena i to baš na sam praznik, 2. avgusta. Običaj koji je ranije bio čest kada je ova slava u pitanju je da se klao petao, jer u suprotnom će kleti gazdu ako preživi ovaj praznik. Običaji imaju veze i sa kultom sunca, koje nekako u to vreme počinje da „gubi snagu“, zato je tu i ona izreka „Od Sv. Ilije, sunce sve milije“. Lična zavetina se slavi svake godine kao i svaka slava, ali ako se jednom preskoči, više se ne obnavlja. Mi je i dalje proslavljamo i nemamo nameru da prestanemo.

Sve slavske običaje sam nasledila od babe i dede, a kasnije mame i tate. Porodica moga muža nije slavila slavu, iako je porodična slava „svih“ Pušica Sv. Stefan koji se pada kao prva krsna slava posle Božića. Pošto mi imamo dva sina, razmišljamo da baš ovu slavu počnemo da slavimo i kasnije ostavimo u amanet njemu, kako već i nalažu običaji.

Kompanija Štark u saradnji sa blogom Moje Grne. 

loading...

2 comments

  1. Slavica

    Srneca ledja je u ovoj nasoj Srbiji a i sire najbolje pravila moja pokojna svekrva,Milena,radila je kao poslasticar u hotelu Putnik na N.Bgd,takva srneca ledja nisam nikad i nigde jela,moja bruka je sto ni recept nisam uzela a nisam doduse ni pomislila da cemo je izgubiti za tako kratko vreme,mislila sam zivece jos dugo ,dugo a mi uzivati u njenim poslasticama,sve su bile vrhunske ali srneca ledja posebno.POSTOVANJE.

    1. Dragana Pušica Post author

      Joj verujem Vam. Žao mi je zbog gubitka. 🙁 Na žalost, svi se mi nadamo i želimo da naši dragi budu što duže sa nama, ali eto…
      Ja sam prošle godine u ovo vreme ostala bez oca 🙁 isto iznenada.
      Imam sreću da mi je majka vrsna kuvarica, pa što nema ona zapisano, ja zapišem. Za svaki slučaj, ne zbog mene, koliko da ostavim i onima posle mene, jer mi je tužno gledati kako polako zaboravljamo naše recepte i našu kuhinju, a okrećemo se stranoj. Ne kažem da je to nešto loše, ali i u našoj ima tolikog gastronomskog blaga, da je greota to ne isprobati. 🙂

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.